Prilagodite kolačiće

Mi  koristimo kolačiće, pristupamo općim i neosjetljivim podacima s vašeg uređaja te ih upotrebljavamo kako bismo poboljšali naše proizvode i prilagodili oglase i druge sadržaje na ovoj web stranici. Možete prihvatiti sve ili dio tih postupaka. Kako biste saznali više o kolačićima, partnerima i načinu na koji upotrebljavamo vaše podatke te pregledali svoje mogućnosti ili ove postupke za svakog partnera, posjetite našu stranicu pravila o zaštiti privatnosti.... 

Uvijek aktivno

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

Kako vi to radite?

Saznajte da li je bolje u more ulaziti postepeno ili se jednostavno baciti

Foto: Shutterstock

Vječno pitanje otkad je kupanja i plivanja u moru, rijeci, jezeru, pa čak i hladnom bazenu – trebamo li ulaziti u vodu postepeno ili se baciti odjednom?

Mnogim ljudima draže je prvo namočiti noge, pa se potom polijevati po cijelom tijelu i tek onda početi plivati, dok drugi žele što prije uživati u vodi, a i mišljenja su da je bolje odjednom obaviti taj “šok za tijelo”.

Međutim, čini se da je prva spomenuta skupina ljudi ipak u pravu.

Naime, naš organizam zaista može doživjeti šok, tzv. hladni šok.
Hladni šok fiziološki je odgovor organizma na iznenadnu hladnu vodu. On može biti smrtonosan, pogotovo za djecu, starije ili osobe s bilo kakvih kardiovaskularnim bolestima.

Mike Tipton i Frank Golden taj su termin skovali još osamdesetih godina 20. vijeka. Tada se smatralo da je hipotermija ili pothlađenost glavni uzrok smrti u tim slučajevima, no danas se zna, kako tvrdi i sam Golden, da ona nastupa tek nakon 30 minuta izloženosti izuzetno niskim temperaturama.

Uzmite si vremena dok ulazite u more.

Opasnost zapravo uzrokuje hiperventilacija, odnosno nekontrolirano disanje tokom naglog uranjanja u hladnu vodu. Postoji velika mogućnost unošenja vode u pluća, a uz to naglo uranjanje u hladnu vodu, i početak plivanja iste sekunde, predstavlja veliko opterećenje za srce, što može uzrokovati nepravilne otkucaje.

Kako će tijelo reagovati na boravak u hladnoj vodi, povezano je s površinom kože koja je izložena vodi i brzinom promjene temperature vaše kože.

To možete kontrolisati prskanjem vode po tijelu kako biste prethodno ohladili kožu, izbjegavanjem skakanja ili trčanja u hladnu vodu i zaista polaganim ulaskom u hladnu vodu, pa makar trajalo nekoliko minuta.

Izvor: Zadovoljna.hr

Vaša ocjena:

0 / 5. 0

Slicne vijesti

Najbolje ocjenjene

×