Karfiol nije dobar za svakoga – ko bi trebalo da izbjegava ovo povrće
Previše karfiola u ishrani može da ima skrivene rizike za neke osobe, pogorša im određeni zdravstveni problem i izazove neprijatnosti.
Karfiol je jednogodišnja kupusnjača (krstašica), povrće sa visokim sadržajem vitamina C i vitamina K, sa malo kalorija i puno vlakana. U ishrani se najviše koristi zbijena cvast, „glava“ ili „ruža“ karfiola, a najnoviji trendovi u ishrani pokazuju da karfiol može da se koristi i kao kora za picu, ali i kao zamjena za pire krompir.
Karfiol se ne preporučuje ljudima sa određenim zdravstvenim problemom
Kao i skoro svaka hrana, previše karfiola u ishrani može da ima skrivene rizike za neke ljude, neželjene efekte, od koji su neki potencijalno ozbiljni, a neki samo pomalo dosadni i neprijatni. Stručnjaci izdvajaju tri stvari koje konzumiranje previše karfiola može da učini našem tijelu.
Apsorpcija joda
Previše kupusnjača u ishrani, kao što je karfiol, može da poremeti, odnosno ometa apsorpciju joda. Karfiol sadrži cijanogene glukozide, molekule slične šećeru, koji blokiraju apsorpciju joda u procesu varenja. S obzirom na to da jod igra suštinsku ulogu u funkcionisanju štitne žlijezde, a nizak nivo joda može dovesti do hipotireoze, veoma je važno da ljudi koji imaju problem sa štitnom žlijezdom povedu računa o količini karfiola u ishrani. Pored toga, ponekad, kada čovjek ima nizak nivo joda, štitna žlijezda počinje da se uvećava tako da može da zarobi više joda – stanje poznato kao struma.
Endokrinolozi podsjećaju da hipotireoza, koju karakteriše smanjen metabolizam, osjetljivost na hladnoću, suva kosa i koža, otežano razmišljanje i povećanje tjelesne težine, može da se javi ako ljudi konzumiraju previše kupusnjača u svojoj ishrani.
Gastrointestinalni distres i gasovi
Karfiol ima još jedan potencijalni neželjeni efekat ako se previše jede – stvaranje previše gasova. Iako gasovi nisu tako ozbiljan problem za zdravlje kao poremećaj funkcije štitne žlijezde, crevni gasovi su više neprijatni, jer osim njih, javlja se i nadimanje i nelagodnost u stomaku.
Karfiol sadrži složene ugljene hidrate koji se ne razlažu lako i dosta su teški za varenje. Dok crevne bakterije vare te ugljene hidrate u crijevima, proizvodi se gas ugljenik i vodonik dioksid. Enzim, nazvan alfa galaktozidaza, neophodan je da razbije te šećere, koji mogu da izazovu nelagodnost u želucu i stvaranje gasova. Neki ljudi ne proizvode dovoljno ovog enzima, ali je on dostupan u obliku tableta protiv gasova.
Interakcija lijekova sa vitaminom K
Ukoliko neko uzima kumadin lijek za razrjeđivanje krvi, previše karfiola u ishrani može da utiče na efikasnost lijeka. Karfiol sadrži umjerenu količinu vitamina K, a zna se da vitamin K pomaže u zgrušavanju krvi. Međutim, kumadin smanjuje sposobnost zgrušavanja krvi. Konzumiranje velikih količina bilo koje hrane sa visokim nivoom vitamina K čini kumadin manje efikasnim. Iznenadno smanjenje unosa vitamina K takođe može da promijeni način na koji kumadin djeluje u tijelu pa je neophodno održavanje stabilnog unosa vitamina K kada se uzima kumadin.
Izvor: eKlinika
Najbolje ocjenjene
Anticipatorna anksioznost
Fizička aktivnost i meditacija ublažavaju strah od straha
Izdvajamo četiri neodoljiva napitka pomoću kojih ćete se riješiti nadutosti
Do kada treba raskititi jelku i kako je spakovati za narednu godinu?
Mat ruževi se vraćaju u modu
Zašto djeca pri rođenju najčešće imaju plave oči?
Modne greške koje svi pravimo
Iskoristite stari hljeb, doručak će biti spreman za 10 minuta
