Prilagodite kolačiće

Mi  koristimo kolačiće, pristupamo općim i neosjetljivim podacima s vašeg uređaja te ih upotrebljavamo kako bismo poboljšali naše proizvode i prilagodili oglase i druge sadržaje na ovoj web stranici. Možete prihvatiti sve ili dio tih postupaka. Kako biste saznali više o kolačićima, partnerima i načinu na koji upotrebljavamo vaše podatke te pregledali svoje mogućnosti ili ove postupke za svakog partnera, posjetite našu stranicu pravila o zaštiti privatnosti.... 

Uvijek aktivno

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

Simptomi uboda stršljena

Foto izvor: Banjaluka.com

Pedijatar Saša Milićević izjavio je danas za Tanjug da su prvi simptomi alergijske reakcije na ubod stršljena oticanje ne samo na mjestu uboda, već oticanje jezika, usne duplje, usana, ušiju, kao i teško disanje.

Kaže da u najvećem broju slučajeva, ubod stršljena nije opasan jer izazove tegobe u smislu neprijatnog bola i otoka, koji može da traje do nekoliko dana i onda prođe.

Jedan do dva odsto ljudi, kako navodi, ima opasnu reakciju koja može nekada čak i fatalno da se završi, i da opasnost uboda zavisi i od toga gdje stršljen ubode, ako je to neki predio vrata gdje su najuži disajni putevi, onda običan otok može to da izazove, ili ako je to jezik ili usna duplja, onda to može da predstavlja problem.

“Čovjek ne može da zna da li je alergičan na ubod stršljena dok se ubod ne desi. Ima osoba kojima se pojavi otok, čak i gnojenje, i može da dođe do velikog problema. To se obično primijeti u ranom djetinjstvu, jer i sami pacijenti kažu da kada ih ubode pčela ili osa oni oteknu. To su uglavnom osobe koje imaju sklonost ka alergiji prema drugim supstancama iz prirode, ne samo prema pčelama, osama i stršljenima” objasnio je on.

Milićević ističe da su prvi simptomi alergijske reakcije na ubod stršljena oticanje, ne samo na mjestu uboda, već oticanje jezika, usne duplje, usana, ušiju i kao i otežano disanje, i naglašava da kada je riječ o anafilaktičkoj reakciji, ona se nekada toliko brzo odvije da praktično osoba ne može da stigne do ljekara.

Dodaje da slaba reakcija na ubod stršljena je otok, svrab, crvenilo, malaksalost, vrtoglavica zbog pada pritiska i panika, jer se osoba osjeća vitalno ugroženo.

Napominje da osim stršljena, ništa manje nisu opasni ni ubodi pčele i ose, a takođe su i različiti paukovi prisutni svuda čiji ubod takođe može biti opasan, a da su djeca najugroženija jer je kod njih disajni put jako mali i običan ujed pčele može da bude fatalan.

Milićević naglšava da ako primijetimo da stršljen ide blizu nas, najbolje je da se čovek skloni, a da ako je zaista agresivan, čovjek može da pokuša da ga ubije ali nikako rukom, ili nečim što stršljen može da probije.

Kako je objasnio, prilikom uboda, ako se desi da žaoka ostane, treba je skinuti nožem, a ne treba je stiskati rukom jer će onda dodatno količina tog toksina da uđe u organizam.

Takođe, ističe on da treba izbegavati jake parfeme kada se ide u prirodu, kao i odeća jarke boje, i da ako se primijeti da postoji jedan ili dva stržljena, to je znak da je vrlo blizu čitav roj.

“Osobe koje su sklone alergijama bi trebalo da imaju, u saradnji sa svojim ljekarom, autoinjektor koji spašava život. U slučaju uboda, ne treba tražiti alergologa, nego se treba javiti bilo kom lekaru u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Ako je to blaga reakcija, onda treba staviti nešto hladno poput leda, hladne kašike kako bi se otok smanjio”, rekao je Milićević.

Izvor: Banjaluka.com

Vaša ocjena:

0 / 5. 0

Najbolje ocjenjene

×