Koliko često treba provjeravati krvnu sliku

Koliko često treba vaditi krv, zašto rezultati variraju i na šta treba obratiti pažnju

Često sami i bez konsultacija sa ljekarima odlazimo da uradimo laboratorijske analize. Da li su razlike u vrijednostima u pojedinim laboratorijama posljedica različitih reagenasa i koliko mogu da utiču na zdravlje pacijenta?

Većina bolnica, kada pacijent dođe kod njih sa rezultatima, ponovo radi analize i priznaje samo svoje rezultate. Zbog čega je tako, za RTS je objasnio profesor dr Andrija Bogdanović, internista hematologije za visokodijagnostikovanu hematološku dijagnostiku KCS, i istakao da je razloga za ponovno vađenje krvi mnogo.

„Prva i osnovna stvar je da ljudi imaju svoju inerciju, vremenom i godinama imamo dijagnostički pristup kada vidimo određene brojeve. Ima vrijednosti u laboratorijskim rezultatima koje su validne samo dan ili dva, i ako je neko ozbiljno bolestan, njegove vrijednosti mogu da se promijene iz dana u dan“, ističe profesor.

Napominje da kod hematoloških bolesnika krvna slika važi jedan dan za ozbiljne bolesnike koji su na hemoterapiji i leže u bolnici. Tada se vadi krv na jedan ili na dva dana. Za bolesnike koji dolaze od kuće, krvna slika može da bude stara i desetak dana.

Ističe da je dovoljno jednom godišnje provjeriti krvnu sliku, ako se osoba osjeća dobro. U nekom normalnom skriningu za osobe do 40-50 godina, dovoljna je jedna provjera biohemije i krvne slike godišnje. Ako neko ima tegobe, ili probleme zbog kojih se ne osjeća dobro, treba da ponovi laboratorijske analize.

„Kada pacijent pogleda referentne vrijednosti poslije laboratorijskih analiza, to nama skraćuje posao. Te rezultate su pogledala kvalifikovana lica. Ako te vrijednosti ne odstupaju više od pet posto u odnosu na referentne vrijednosti, a nemate tegobe, nama ste uštedjeli posao.

U nekim zemljama zapadne Evrope imate zdravstveno osiguranje, konkretno u Austriji, Njemačkoj, koje traže da imate godišnji sistematski pregled. Doktor pogleda rezultate, štiklira osiguranju da ste bili i osiguranje produžava polisu za sljedećih godinu dana. To kod nas još ne postoji“, naglašava profesor.

Za osobe starije od 45 godina to ima smisao, napominje dr Bogdanović, naročito kod ginekologa, praćenje lipida, preventiva kardiovaskularnih bolesti, prilikom prisustva krvi u stolici.

Rezultati mogu da variraju

„Jako je bitno da posmatrate tri osnovne vrijednosti: hemoglobin, koji predstavlja parametar anemije, leukocite, koji su parametar zapaljenja, i parametre trombocita. To je ono s čim mi počinjemo i jako je bitno da je leukocitarna formula aproksimativno normalna. To je onda relativno normalna krvna slika i tu nema mnogo dodavanja.

Odstupanja veća od pet do deset odsto vrijednosti nisu nešto što je slučajno. Postoji mnogo razloga zašto normalni parametri mogu da variraju. Normalni parametri nisu strogo definisani. Broj leukocita u toku dana može da varira kod iste osobe u roku od 20 minuta. Pošto rezultati mogu da variraju, jako je bitno da se krv vadi posle sjedenja, jer se cirkulacija smiri“, objasnio je profesor.

Da li hrana utiče na rezultate vađenja krvi?

„Na krvnu sliku ne utiče jelo, ono utiče na biohemijske parametre. U rezultatima će se pokazati vrijednosti onoga što ste kasno večerali. Šećer se radi isključivo na prazan stomak. Rezultati krvi mogu se podijeliti na tri dijela: na standardne analize, to je ono što svi najčešće uzimamo, na specifične analize i markere parametre koji se koriste u izuzetnim situacijama. Ako pacijent ima standardne rezultate, to pokazuje da mu normalno rade jetra, bubrezi, ima normalan nivo i regulaciju šećera i normalnu regulaciju elektrolita”, rekao je dr Bogdanović.

Naveo je da nije ljubitelj „doktora Gugla“, jer ljudi najčešće gledaju najcrnju stranu „dr Gugla“. Važno je sagledati pacijenta u cjelini, prenose Vijesti,me.

Izvor: Nezavisne novine