Naučnici otkrili kritičnu granicu
Koja temperatura je previsoka za ljude? To pitanje dobilo je svoj odgovor…
U nedavnom izvještaju profesora Lewisa Halseya i njegovog tima sa sveučilišta u Roehamptonu u Velikoj Britaniji.
Svojim istraživanjem tim je došao do kritične gornje granice, prenosi IFL Science.
Tačka u kojoj stvari postaju opasne kada govorimo do ljudskoj toleranciji vrućine nalazi se na 40 do 50 stepeni Celzijusa. Glavni razlog za tu granicu je stopa metabolizma u mirovanju koja, kako su otkrili Halsey i njegovi kolege, može biti viša kada su ljudi izloženi vrlo vrućim uslovima.
“Mnogo posla je već obavljeno po pitanju spektra temperatura na kojima različite životinjske vrste žive po pitanju minimalne stope metabolizma u mirovanju i samim time niske potrošnje energije”, otkrio je Halsey u izjavi.
Shvatanje koje temperature su previsoke za ljude ključno je za osiguravanje sigurnih radnih uvjeta, a to će vjerojatno postati teže u budućnosti, pošto je ove sedmice objavljeno da je Zemlja upravo dosegla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja. Taj rekord srušen je dva puta u tri dana, što je poprilično ambiciozno.
Globalna temperatura dosegla je prosječnih 17.18 stupnjeva Celzijusa, što ne zvuči tako strašno, no prethodni rekord iznosio je 17.01 stupnjeva, a to je trend koji nitko ne želi vidjeti. Stvarnost iza tih statistika je sljedeća: temperature su značajno skočile u regijama na jugu SAD-a i u Kini, a na sjeveru Afrike dosegle su 50 stepeni Celzijusa, a upravo to je trenutak, kažu Halsey i njegovi kolege, gdje nastaju problemi.
Moguće je da će se situacija još pogoršati, prenose agencije.
“Izgledno je da će juli biti najtopliji u historiji, a ovo ‘u historiji’ znači od perioda od prije nekih 120.000 godina”, kaže dr. Karsten Haustein, istraživač atmosferske radijacije na sveučilištu Leipzig.
Traju dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatilo zašto više temperature mogu rezultirati porastom potrošnje metaboličke energije, no Halsey i njegov tim također će istražiti kako uvjeti iznad gornje kritične granice mogu utjecati na zdravlje srca u različitim dobnim skupinama i fizičkom formom.
“Otkrili smo značajne promjene u reakciji funkcije srca na toplinu u različitim kategorijama ljudi, a posljednja u nizu je razlika u spolu”, kaže on.
“U prosjeku, muškarci i žene pokazuju neke ključne razlike u reakciji kardiovaskularnog sustava na toplinu. Ovo istraživanje daje nam ključno znanje o tome kako reagiramo na okolinu koja nije optimalna i koliko se pojam ‘optimalnog’ razlikuje između ljudi s različitim karakteristikama”, zaključio je.
Izvor: Slobodna Bosna
Slicne vijesti
Kako spustiti temperaturu kod bebe i kad se javiti ljekaru?
Da li su muške prehlade zaista teže nego ženske?
Plaćamo danak proljećnih temperatura usred zime
Ovo cvijeće može biti opasno za vaše mace
Ljudi često pogrešno peru donji veš
Kako se pravilno mjeri tjelesna temperatura?
Glavne razlike između gripa i prehlade
Kako povećati nosivost koka nosilja tokom zime?
Najbolje ocjenjene
Anticipatorna anksioznost
Fizička aktivnost i meditacija ublažavaju strah od straha
Izdvajamo četiri neodoljiva napitka pomoću kojih ćete se riješiti nadutosti
Do kada treba raskititi jelku i kako je spakovati za narednu godinu?
Mat ruževi se vraćaju u modu
Zašto djeca pri rođenju najčešće imaju plave oči?
Modne greške koje svi pravimo
Iskoristite stari hljeb, doručak će biti spreman za 10 minuta
