Prehrambene preporuke za očuvanje zdravlja

Raznoliko voće i povrće je prava poslastica za dobar apetit i dobro zdravlje, pogotovo nakon prazničnih dana i najčešće preobilnog konzumiranja hrane.

Temeljne preporuke za pravilnu i zdravu prehranu su:

• jesti raznovrsnu prehranu bogatu voćem i povrćem
• birati namirnice biljnog porijekla i bogate tekućinom (npr. zelena salata, brokula, mrkva, celer, krastavac, lubenica …)
• pripremati laganu nemasnu uglavnom kuvanu hranu („na lešo“), u foliji, na roštilju ili sirovu kao razne salate s maslinovim uljem i začinskim biljem
• kuhati lagane juhe od povrća, a kod velikih vrućina zbog znojenja i dehidracije jesti slane juhe za nadoknadu izgubljene tekućine i soli
• piti dosta tekućine dnevno, najbolje vodu
• koristiti mediteransko začinsko bilje i maslinovo ulje
• ne preskakati obroke, obavezno doručkovati, jesti u češćim i manjim obrocima s dosta tekućine, jer redovni obroci osiguravaju organizmu dotok hranjivih tvari, smanjuju osjećaj gladi i iscrpljenosti  te tako i izloženost stresu
• konzumirati piće i hranu kad su na sobnoj temperaturi; ne hladno niti prevruće jer se troši energija organizma za prilagođavanje temperature hrane
• izbjegavati masnu, jako začinjenu, prženu i pečenu hranu
• izbjegavati mesne nareske, mesna pečenja, punomasne mliječne proizvode, maslac, masti …
• izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola
• izbjegavati zaslađena i gazirana pića
• izbjegavati kremaste kolače, te ih zamijeniti sirovim voćem ili voćnom salatom
• unositi važne hranjive tvari:

Bjelančevine (su temeljni građevni elementi svake stanice u organizmu, služe za rast i obnovu tkiva): riba, nemasna perad i meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, mahunarke (grah, grašak, leća), žitarice (pšenica, riža), orašasti plodovi (lješnjaci, orasi, bademi).

Vlakna (služe za zdravu probavu, smanjuju rizik obolijevanja od raka debeloga crijeva): mahunarke (grašak, grah), cjelovite žitarice (posebno zob), jabuka, banana, grožđice, smokve, mrkva, kukuruz, brokula, lisnato zeleno povrće (blitva, špinat, salata).

Kalcijum (neophodan za rast i razvoj kostiju i zuba, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, ravnoteže vode u tijelu, prijenosa živčanih impulsa, kontrakciji mišića): svježe mlijeko i svježi sir, razne vrste jogurta, banana, kupina, sušene marelice, smokve, šumske jagode, brokula, šparoge..

Željezo (neophodan za izgradnju hemoglobina koji prenosi kiseonik iz pluća u cijelo tijelo putem krvi): zeleno lisnato i obojeno povrće, grah, grašak, žitarice, tjestenina, crni kruh, sušene marelice, grožđice, crveno meso, jaja, školjke …

Kalijum (za regulisanje ravnoteže vode u tijelu, krvnog pritiska i živčano-mišićnih funkcija, učestvuje u prenosu električnih impulsa do srca): lubenica, kruška,  crveni ribizla, grejp, grožđice, šljive, šumske jagode, brokula, slatki krumpir, tikvice, šparoge.

Vitamin C (jača imunitet organizma, neutralizira štetne slobodne radikale (djeluje kao antioksidans) sprečavajući oksidaciju LDL-holesterola u tijelu te tako učestvuje u prevenciji ateroskleroze, potreban za sintezu kolagena, bjelančevine koja daje čvrstoću mišićima, krvnim žilama, tetivama, kostima, hrskavicama i zubima, daje zdrav izgled koži, pomaže u apsorpciji željeza u crijevima, štiti arterije od oštećenja te tako pomaže u prevenciji srčanog i moždanog udara, djeluje protiv stresa blokirajući lučenje stresnih hormona): narandža, grejp, šipak, jagode, jabuke,  grožđe, breskva, mandarina, sve vrste paprika, brokula, karfiol, kupus, lisnato zeleno.

Vitamin A (za dobar vid, kožu, kosu, pravilan rast i razvoj kosti i zuba): voće i povrće, mliječni proizvodi, mrkva …

Beta karoten (je antioksidans i u organizmu se pretvara u vitamin A, pomaže u sprečavanju nastanka različitih tipova raka): breskva, nektarina, naranča, borovnice, grejp, smokve, jagode, brokula, lisnato zeleno povrće (blitva, špinat, raštika, lisnati kelj), mrkva, paradajz, slatki krompir, tikvice.

Vitamini B grupe(B1 – tiamin, B2 – riboflavin, B3 – niacin, B5 – pantotenska kiselina, B6 – piridoksin, B9 – folna kiselina ili folati, B12 – cijanokobalamin te biotin ili vitamin H; služe za razgradnju ugljenih hidrata, masti i bjelančevina u energiju te za njihovo korištenje za izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva): žitarice, jetra, riža, pekarski kvasac, meso, riba, mlijeko, jaja, orašasti plodovi, voće, lisnato zeleno povrće.

Ne zaboravite, uvijek postoji pravo vrijeme za promjenu loših prehrambenih navika, vrijeme za uživanje u jednostavnoj, ukusnoj i svježoj hrani. Osim toga redovna šetnja, trčanje, plivanje, ples ili bilo koja druga tjelesna aktivnost od minimum pola sata dnevno ugodno će prijati našem zdravlju.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo dubrovačko – neretvanske županije

Pet suplemenata koje bi trebalo da uzimate u proljeće

Previše ovog vitamina dovodi do srčanih bolesti

Vitamini koji su odgovorni za blistav ten

Pomelo salata za jačanje imuniteta prema receptu food blogerice Berine Kapa

Borovnice – malo kalorija, puno vitamina!

Margarin ili maslac: Koja je razlika i šta je zdravije?

Naši preci su imali pravo

Evo zašto treba da jedete slaninu bez griže savjesti!

Nutricionista otkriva sve prednosti

Super zdrava namirnica za holesterol!

Anticipatorna anksioznost

Fizička aktivnost i meditacija ublažavaju strah od straha

Izdvajamo četiri neodoljiva napitka pomoću kojih ćete se riješiti nadutosti

Do kada treba raskititi jelku i kako je spakovati za narednu godinu?

Mat ruževi se vraćaju u modu

Zašto djeca pri rođenju najčešće imaju plave oči?

Modne greške koje svi pravimo

Iskoristite stari hljeb, doručak će biti spreman za 10 minuta

Pet vježbi za savršen struk