Šta su umnjaci, da li ih treba ukloniti i zašto ih neki nemaju?
Umnjaci ili “zubi mudrosti” posljednji su trajni zubi koji nam izrastu, a obično niču od 18. do 25. godine. Oni se nalaze na zadnjem mjestu u čeljusti, a većina ljudi ima četiri umnjaka, dok mnogi mogu imate tri, dva ili tek jedan umnjak, no kod nekih oni uopšte ne narastu. Ako se pitate čemu oni služe, zašto ih neki nemaju te da li ih treba ukloniti, u nastavku možete dobiti odgovore na svoja pitanja.
Čemu služe umnjaci?
Umnjaci rastu kasnije u odnosu na druge zube jer se u toj dobi završava rast čeljusti u dužinu. Odgovor na pitanje čemu oni služe krije se u dalekoj prošlosti, odnosno kada su se naši preci hranili mesom, orašastim plodovima, korijenjem itd. No, kako bi mogli pojesti ovakvu vrstu hrane oni su morali imati širu čeljust i jake, čvrste kutnjake.
Naučnici pretpostavljaju kako su se ti kutnjaci zbog konzumiranja ovakve hrane trošili te su na njihovom mjestu iznikli umnjaci. Današnja prehrana uglavnom se sastoji od kuvane, mekanije hrane, bez obzira na to da li je riječ o mesu ili povrću, koju nije potrebno jako žvakati pa su umnjaci praktično postali nepotrebni.
Šta je impaktirani umnjak?
Impaktirani umnjak je zub koji:
- nije mogao izrasti jer mu je nedostajao dovoljan prostor za nicanje,
- niknuo djelimično zbog krivog ugla nicanja ili
- položen je na nepredvidivu poziciju.
Takvo izrastanje zuba može uzrokovati bol, infekciju ili u slučaju da je pravilno izrastao može uzrokovati buduće probleme zbog nemogućnosti pravilne higijene u tom području.
Zašto neki ljudi nemaju umnjake?
Neka istraživanja pokazuju da više od 35 odsto ljudi nema umnjake, a postoji nekoliko razloga za to… Prvi je kad umnjaci postoje u kosti, što je dokazao ortopan ili CBCT snimak, ali još nisu izrasli u usnoj šupljini, a najčešći razlog je nedostatak prostora u kosti za njihovo izrastanje ili nagnuti položaj umnjaka koji su ispod drugog kutnjaka, pa ne mogu izrasti. Nedostatak umnjaka može biti uzrokovan i genetskim tj. nasljednim faktorima, a neke studije s američkih fakulteta su otkrile hromozomske mutacije koje utiču na rast umnjaka, a nazvane su mutacije MYH16. Inače, evolucijom se mozak povećavao, a vilica je zbog promjena ishrane postajala sve manja, tako da je umnjak izgubio svoju izvornu funkciju.
Zašto se vade umnjaci?
Ljudi, pa tako i čeljusti su se s vremenom smanjivali, a vjerovatno je nekoliko razloga za ovaj evolucioni napredak. Neki naučnici vjeruju da je, kako je ljudski mozak s vremenom rastao, čeljust postajala sve manja. Naše prehrambene te stomatološke potrebe su se takođe drastično promijenile, a manje čeljusti znače da u ustima nema uvijek dovoljno mjesta za sve zube koje bismo trebali imati. Umnjake treba ukloniti kada za to postoje stvarne indikacije, a za to su zaduženi specijalisti oralne hirurgije i specijalisti ortodoncije. Inače, postoje pravila kada treba vaditi umnjak, a kada ne. U slučaju da se jave patologije, kao što su infekcije umnjaka, perikoronitis s dubokim parodontnim džepovima, jaki bolovi, oticanje regije u kojoj se nalazi umnjak, gnojne infekcije, ciste ili tumori, tada treba ukloniti umnjake.
Izvor: Nezavisne novine
Najbolje ocjenjene
Anticipatorna anksioznost
Fizička aktivnost i meditacija ublažavaju strah od straha
Izdvajamo četiri neodoljiva napitka pomoću kojih ćete se riješiti nadutosti
Do kada treba raskititi jelku i kako je spakovati za narednu godinu?
Mat ruževi se vraćaju u modu
Zašto djeca pri rođenju najčešće imaju plave oči?
Modne greške koje svi pravimo
Iskoristite stari hljeb, doručak će biti spreman za 10 minuta
