Prilagodite kolačiće

Mi  koristimo kolačiće, pristupamo općim i neosjetljivim podacima s vašeg uređaja te ih upotrebljavamo kako bismo poboljšali naše proizvode i prilagodili oglase i druge sadržaje na ovoj web stranici. Možete prihvatiti sve ili dio tih postupaka. Kako biste saznali više o kolačićima, partnerima i načinu na koji upotrebljavamo vaše podatke te pregledali svoje mogućnosti ili ove postupke za svakog partnera, posjetite našu stranicu pravila o zaštiti privatnosti.... 

Uvijek aktivno

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

Zašto su zabranjene crne plombe?

Izvor: Freepik

Savjet Evropske unije i Evropski parlament donijeli su odluku o zabrani amalgamskih zubnih plombi koje sadrže živu, a koja će stupiti na snagu 1. januara 2025. godine.

Srebrne ili amalgamske plombe decenijama su bile osnovne u liječenju karijesa, a za izradu tih plombi koristili su se metali poput srebra, kalaja, bakra i žive.

Međutim, živa, koja je glavni sastojak plombe, izaziva zabrinutost, jer, iako se radi o malim količinama, ona se s vremenom nakuplja u tijelu, posebno u tkivima kao što su mozak i bubrezi.

Marko Gojnić, predsjednik upravnog odbora Stomatološke komore Srbije otkrio je za Prvu TV zašto sada dolazi do ove promjene.

“Posle toliko godina urađene su brojne studije, koje su dokazale da za životnu sredinu amalgamske plombe mogu da budu poprilično štetne. Kada se vežu i završe svoju aplikaciju u ustima, one i nisu toliko štetne po organizam, ali štetne su za životnu sredinu prilikom njihovog skidanja. Tada se u ustima nalazi crni prah od njih, pomešan sa vodom, koji potom odlazi u kanalizaciju, a EU je donela odluke da se koriste određeni filteri kako taj prah sa metalima ne bi odlazio u reke”, priča Gojnić te se osvrće na nove materijale za izradu plombi:

“Kompozitne plombe su mnogo prilagodljivije, a cena je približna”, kaže Gojnić.

Izvor: Nezavisne novine

Vaša ocjena:

0 / 5. 0

Slicne vijesti

Najbolje ocjenjene

×