Prilagodite kolačiće

Mi  koristimo kolačiće, pristupamo općim i neosjetljivim podacima s vašeg uređaja te ih upotrebljavamo kako bismo poboljšali naše proizvode i prilagodili oglase i druge sadržaje na ovoj web stranici. Možete prihvatiti sve ili dio tih postupaka. Kako biste saznali više o kolačićima, partnerima i načinu na koji upotrebljavamo vaše podatke te pregledali svoje mogućnosti ili ove postupke za svakog partnera, posjetite našu stranicu pravila o zaštiti privatnosti.... 

Uvijek aktivno

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

“Navika” koja je jednako štetna kao pušenje 15 cigareta dnevno

Foto: Shutterstock

Usamljenost povećava rizik od prijevremene smrti za 26 posto, pokazala je studija univerziteta Brigham Young, a objavljena u časopisu Perspectives on Psychological Science.

Društvena izolacija i manjak društvenih veza dodatno povećava taj rizik, zbog čega stručnjaci smatraju da usamljenost može biti jednako loša za ljudsko zdravlje poput pretilosti ili pušenja.

Istraživači su napravili razliku između osoba koje se osjećaju usamljenima, te onima koji uistinu nemaju kontakata s vanjskim svijetom. Studija je pokazala da se u rizičnim grupama nalaze i oni koji su sami, ali se osjećaju sretnima, kao i pojedinci koji imaju mnogo društvenih kontakata, ali se osjećaju usamljenima.

Ako kažemo ljudima da se više druže s drugima to bi moglo riješiti problem društvene izolacije, ali i ne osjećaj usamljenosti. Baš zato trebamo prihvatiti da su obje kategorije jednako važne, tvrdi voditeljica studije Julianne Holt-Lunstad.

Stručnjaci tvrde da razvoj tehnologije utiče na činjenicu što sve veći broj ljudi u svijetu žive u društvenoj izolaciji te što ostvaruju sve manje veza licem u lice. S druge strane istraživanja su pokazala da ostvarivanje prijateljskih i romantičnih veza smanjuju stres, poboljšavaju imunitet te daju životu veći smisao.

Ključno je održavati značajne i bliske veze s dragim ljudima, te imati bogat društveni život, savjetuje dr. Holt-Lunstad.

Izvor: Zadovoljna hr

Vaša ocjena:

0 / 5. 0

Slicne vijesti

Najbolje ocjenjene

×