Prilagodite kolačiće

Mi  koristimo kolačiće, pristupamo općim i neosjetljivim podacima s vašeg uređaja te ih upotrebljavamo kako bismo poboljšali naše proizvode i prilagodili oglase i druge sadržaje na ovoj web stranici. Možete prihvatiti sve ili dio tih postupaka. Kako biste saznali više o kolačićima, partnerima i načinu na koji upotrebljavamo vaše podatke te pregledali svoje mogućnosti ili ove postupke za svakog partnera, posjetite našu stranicu pravila o zaštiti privatnosti.... 

Uvijek aktivno

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

“Doručak dijeta” je sve popularnija

Izvor: Pexels

Još od svog rođenja slušate da je najbitnije imati doručak kao kralj, ručak kao princ, a večeru kao siromah. Upravo u tome i leži tajna “doručak dijete”. Njena osnova jeste kraljevski doručak svakog dana, jer se ova dijeta prije svega oslanja na vrijeme kada jedete, a ne na hranu koju jedete.

U praksi to znači sljedeće – ukoliko prije 9 sati ujutru unesete 610-850 kalorija, to će “ražestiti” vaš metabolizam tako što će iskoristiti potencijal vašeg dnevnog bioritma. Ovaj bioritam dalje utiče na hormone, način na koji vaše tijelo iskorišćava ugljene hidrate i proteine kao izvore energije i na to koliko efikasno vaš organizam sagorjeva masti.

Kada jednom krenete sa ovim režimom ishrane, onda vam je dozvoljeno da jedete šta god poželite – sladoled, picu, krofne. Sve je u redu dokle god, za vrijeme doručka, kombinujete ovu hranu sa hranom koja je bogata proteinima i vlaknima. Slijedite plan ove dijete i stručnjaci navode da možete izgubiti čak i do 10 kg za mjesec dana.

Tajna je u tome da kada jedete pravu hranu u pravo vrijeme, vi dodatno ubrzavate rad svog metabolizma, zadovoljavate svoj apetit prije nego što se naleti gladi uopšte jave, a kao rezultat svega toga gubite i suvišne kilograme.

Jelovnik

Svaki dan treba započeti doručkom. Pripremanje, vrijeme neophodno da bi se doručak pojeo i sam proces jedenja obroka treba da pričinjavaju zadovoljstvo. Nije samo bilo koji obilniji doručak dovoljan da vas održi sitim tokom dana. Ono što je takođe jako bitno jeste i konsumiranje odgovarajuće kombinacije proteina, ugljenih hidrata i šećera.

Probni jutarnji obrok: kajgana od 3 belanca, 55 g sira, 50 g šunke (ili sličnog mesa) i povrće

Zatim: kukuruzne pahuljice sa 200 ml mlijeka, sok od cijeđenog voća (maline npr), kolač (čokoladni kolač, krofna ili nešto slično).

A evo i prikaza kako se ovaj turbo-plan ishrane oslikava na sva tri obroka:

Doručak: 7 “porcija” bogatih proteinima (uključujući i dvije sa mlečnim proizvodima), 2 “porcije” ugljenih hidrata, 2 “porcije” hrane koja sadrži masti i 1 slatkiš za desert.

Ručak: 3 “porcije” bogate proteinima, 3 “porcije” niskokaloričnog povrća, 2 “porcije” povrća bogatog skrobom, 1 “porcija” voća.

Večera: do 3 “porcije” proteina, neograničeni broj “porcija” niskokaloričnog povrća, 2 “porcije” povrća bogatog skrobom i 2 “porcije” voća.

Stručnjaci navode da su glavni oslonac ove dijete proteini, i to zbog svoje opšte poznate sposobnosti da zadovolje osjećaj gladi i stvore osjećaj sitosti. Ugljeni hidrati su takođe bitni kao sastojci jutarnjeg obroka: ukoliko se unesu prije 9 sati ujutru, naš organizam ih vari na drugačiji način, pa dolazi do povećanja sveukupne tjelesne energije umjesto da se ta ista energija taloži u vidu masnih naslaga.

Da bi ova dijeta bila efikasna, jako je bitno da se bacite na doručak 15 minuta nakon što ste ustali iz kreveta i ne kasnije od 9.00 (ili 10.00 za vrijeme jeseni i zime); ručak jesti do 14.00 časova (15.00 period jesen/zima) i večeru nekoliko časova kasnije.

Ukoliko vam na početku ovakav doručak bude padao teško, nemojte odustajati, jer ćete se vremenom polako navići na ovaj režim.

Ispitivanja i savjeti stručnjaka

Stručnjaci takođe potvrđuju da doručak jeste najbitniji obrok u toku dana. Međutim, to ne mora isključivo da znači da je u toj meri bitno samo vrijeme doručka, kao ni to da mora da sadrži baš tačno polovinu neophodne dnevne količine kalorija. Doručak nam, zapravo, pomaže da što energičnije započnemo dan i na taj način što bolje kontrolišemo unos kalorija, ali nema mnogo konkretnih dokaza da doručak prije 9 ili 10 časova i unošenje 600 kalorija ima samo po sebi neku posebnu vrijednost. Naime, osobe koje svakog dana za doručak pojedu zdrav obrok, imaju veću kontrolu nad svojim dnevnim unosom kalorija. A brojne studije su takođe pokazale da te iste osobe imaju i normalniju tjelesnu težinu, prenosi krstarica.

Preskakanje doručka, s druge strane, dovodi se u direktnu vezu sa viškom kilograma i povećanim rizikom od razvijanja gojaznosti.

Izvor: Nezavisne novine

Vaša ocjena:

0 / 5. 0

Slicne vijesti

Najbolje ocjenjene

×